Bjarney S. Gušmundsdóttir - Minningarorš

Ķ dag  kveš ég hana ömmu mķna.  Eyju ömmu sem ég minnist meš miklum hlżhug , žakklęti fyrir allar góšu stundirnar sem viš įttum saman og fyrir allt žaš uppbyggilega og góša sem hśn kenndi mér.

Ég var mikiš hjį henni ömmu minni žegar ég var yngri, sérstaklega žegar ég var barn.  Žó svo aš hśn og afi hafi bśiš viš žröngan kost og aldrei haft mikiš umleikis vorum viš systkinin alltaf velkomin til hennar.  Hśn tók okkur opnum örmum og hjį henni skorti okkur aldrei neitt.

Viš amma eyddum heilu og hįlfu dögunum viš aš spila hvort viš annaš.  Hśn kenndi mér aš spila og lķka aš tefla.  Žaš tók mig mörg įr aš mįta žį gömlu, enda var hśn bżsna lunkin ķ skįkinni.

Hśn amma mķn lifši tķmana tvenna.  Lķfshlaup hennar var erfitt.  Hśn fékk aldrei neitt upp ķ hendurnar og žurfti, held ég, aš mörgu leyti aš hafa meira fyrir lķfinu en flestir ašrir.  Žaš markaši allt hennar lķf aš hafa fęšst og alist upp vestur į Hornströndum žar sem lķfsbarįttan var haršari en vķšast hvar į Ķslandi, einkum į vetrum.  Hśn sagši mér oft sögur af žvķ hvernig lķfiš į Hornströndum var žegar hśn var ung og hversu erfitt žaš var.  Ég sé alltaf eftir žvķ aš hafa aldrei skrįsett žessar sögur, einkum eftir aš hśn fór aš gleyma.  En ég held aš sögurnar og lżsingar hennar į žvķ sem hśn žurfti aš ganga ķ gegnum hafi haft mikil og góš įhrif į mitt eigiš gildismat.

Ömmu minnar bišu heldur engar vellystingar žegar hśn flutti sušur.  Lķfiš var ekki samfelldur dans į rósum į Grķmsstašarholtinu į įrunum eftir strķš og heldur ekki ķ verkamannabśstöšunum ķ Breišholtinu sķšar.  Žaš var erfitt.

En hśn kvartaši aldrei.  Hśn var stolt af sķnu.  Hśn var stolt af störfum sķnum, bęši af ęvistarfi sķnu sem verkakona og ekki sķšur fyrir störf sķn ķ žįgu Verkakvennafélagsins Sóknar.  Hśn stóš meš sķnu fólki og skeytti aldrei skapi, sama hvaš gekk į, žó oft hafi hśn haft tilefni til.  Ég sį hana aldrei reišast.

Viš amma vorum sammįla um flest, en ekki allt.  Hśn talaši vel um alla nema ķhaldsmenn.  Į ķhaldinu hafši hśn litlar mętur.  Hśn var hrifnari af Gušmundi jaka og žeim.  Af žeim įstęšum geršum viš amma meš okkur žegjandi samkomulag um aš tala ekki um stjórnmįl eftir aš ég gekk ķ Sjįlfstęšisflokkinn.  Žaš samkomulag héldum viš alla tķš.

Eyja amma mķn var alla tķš glašlynd, hlż og góš.  Hjį henni var óskaplega gott aš vera.

Ég kveš hana ömmu meš miklum hlżhug og söknuši.  Mér žótti žį og žykir enn afar vęnt um hana og ég žakka henni fyrir allt sem hśn hefur fyrir mig gert.

Guš blessi minningu ömmu minnar.

Siguršur Kįri Kristjįnsson

Minningargreinin birtist ķ Morgunblašinu ķ dag.


Skjaldborg rķkisstjórnarinnar um erlenda vogunarsjóši og spįkaupmenn

Nś hefur veriš upplżst aš žegar rķkisstjórn Jóhönnu Siguršardóttur og Steingrķms J. Sigfśssonar endureisti višskiptabankana eftir hrun įkvaš hśn aš slį skjaldborg um erlenda vogunarsjóši og erlenda spįkaupmenn, en snéri baki viš almenningi og fyrirtękjum į Ķslandi.

Žetta kemur fram ķ skżrslu Steingrķms J. Sigfśssonar um endurreisn višskiptabankanna, sem rędd var į Alžingi ķ dag.

Ég tók žįtt ķ umręšunni en ręša mķn var svohljóšandi:  

Viršulegi forseti.

Alvarlegustu fréttirnar fyrir almenning ķ žessu landi sem finna mį ķ skżrslu fjįrmįlarįšherra eru žęr aš nś er komiš ķ ljós aš eftir aš rķkisstjórn Jóhönnu Siguršardóttur og Steingrķms J. Sigfśssonar tók viš völdum ķ febrśar įriš 2009 varš grundvallarstefnubreyting ķslenskra stjórnvalda varšandi endurreisn bankakerfisins.

Sś stefnubreyting reyndist ķslenskum almenningi dżrkeypt.  Fólkiš ķ landinu er enn aš sśpa seyšiš af henni og hefur žurft aš gjalda hana dżru verši.

Žessi svarta skżrsla sem viš ręšum hér ķ dag er dapurlegur vitnisburšur um afdrifarķk mistök og afglöp nśverandi rķkisstjórnar sem žvķ mišur verša ekki aftur tekin, en hljóta aš hafa afleišingar.

Viršulegi forseti.

Žaš žarf ekki aš lżsa žvķ ķ mörgum oršum hvaš varš um višskiptabankana žrjį eftir hrun.

Žeim var skipt upp ķ gamla banka og nżja.

Viš žessar ašgeršir voru skuldabréfasöfn bankanna, ž.e. lįn heimila og fyrirtękja, flutt śr gömlu bönkunum og ķ žį nżju meš miklum afslętti eša afskriftum sem nįmu lķklega 60-70%, hvorki meira né minna.

Žessi afslįttur helgašist annars vegar af žvķ aš tališ var aš dómstólar myndu lķklegast dęma gengistryggš lįn, sem höfšu stökkbreyst, ólögleg, eins og sķšar kom ķ ljós, og hins vegar lį fyrir aš hvorki heimilin né fyrirtękin ķ landinu myndu geta stašiš skil į nema hluta žeirra.

Skżrslan veršur ekki skilin öšruvķsi en aš rķkisstjórn Geirs H. Haarde hefši įkvešiš aš lįta žessi miklu afslįttarkjör renna til ķslenskra heimila og fyrirtękja.  Hefši sś įkvöršun fengiš aš standa hefši hśn leitt til žess aš stjórnvöldum hefši veriš mögulegt aš rįšast ķ leišréttingar og nišurfęrslur į stökkbreyttum skuldum heimilanna og fyrirtękjanna ķ landinu.

Žaš var hins vegar žvķ mišur ekki gert.

Eftir aš rķkisstjórn Jóhönnu Siguršardóttur og Steingrķms J. Sigfśssonar tók viš völdum, sem var ķ febrśar įriš 2009, var endurreisnarįętluninni breytt, eins og fram kemur m.a. į bls. 5 og bls. 22 ķ skżrslunni. 

Nśverandi rķkisstjórn tók sem sagt įkvöršun um grundvallarstefnubreytingu sem fólst ķ žvķ aš ķ staš žess aš nota afslįttinn af skuldabréfasöfnunum til bjargar heimilum og fyrirtękjum ķ landinu var įkvešiš aš ganga til samninga viš erlenda kröfuhafa um žaš hversu stóran hluta afslįttarins vęri hęgt aš lįta ganga til baka til erlendu kröfuhafanna.

Frį žeim samningum var gengiš.

Afslįtturinn og afskriftirnar runnu ķ vasa śtlendinga.  Almenningur sat eftir slippur og snaušur meš skuldirnar į heršunum og bankarnir fengu skotleyfi til žess aš innheimta hjį fólki kröfur sem žegar höfšu aš stórum hluta veriš afskrifašar.

Allt var žetta gert ķ boši žessarar rķkisstjórnar, norręnu velferšarstjórnarinnar, og afleišingarnar žekkja allir.

Viršulegi forseti.

Fjįrmįlarįšherra hefur reynt aš verja žessa įkvöršun sķna og rķkisstjórnarinnar annars vegar meš žvķ aš segja aš meš henni hafi ķslenska rķkiš komiš sér hjį mįlshöfšunum og hins vegar meš žvķ aš segja aš meš įkvöršunum sķnum hafi rķkisstjórnin sparaš rķkissjóši grķšarlega fjįrmuni.

Hvorug afsökunin hefur reynst tęk.

Sżnt hefur veriš fram į aš kostnašur rķkissjóšs af įkvöršun fjįrmįlarįšherra varš meiri en hann hefši oršiš hefši rķkišįtt bankana įfram.

Og bęši Eftirlitsstofnun EFTA og ķslenskur dómstóll hefur stašfest lögmęti neyšarlaganna.

Ótti fjįrmįlarįšherra viš mįlshöfšun var žvķ óžarfur.

Viršulegi forseti.

Stefnubreytingu rķkisstjórnarinnar um endurreisn višskiptabankanna veršur ekki lķst öšruvķsi en sem tilręši viš almenning ķ žessu landi.

Meš žvķ aš lįta afskriftir į skuldabréfasöfnunum renna til erlendra kröfuhafa geršist rķkisstjórnin sek um:

  • - Aš bregšast almenningi og heimilum landsins og,
  • - Aš bregšast ķslenskum fyrirtękjum.

Ķ staš žess aš standa vörš um hagsmuni sinnar eigin žjóšar sló rķkisstjórnin skjaldborg um erlenda vogunarsjóši og erlenda spįkaupmenn.

Eftir sitja ķslensk fyrirtęki og ķslensk heimili ķ sįrum.

Aš mķnu mati stašfestir žessi svarta skżrsla aš rįšherrar ķ rķkisstjórn Ķslands hafa gerst sekir um alvarleg afglöp ķ sķnum störfum og hagsmunagęslu fyrir almenning ķ landinu.

Nś žżšir ekki aš kenna Sjįlfstęšisflokknum um eša skżla sér į bakviš Fjįrmįlaeftirlitiš, eins og fjįrmįlarįšherra hefur reynt aš gera ķ umręšunni.

Į žessum afglöpum ber fjįrmįlarįšherrann, Steingrķmur J. Sigfśsson, mesta įbyrgš en ekki sķšur forsętisrįšherrann, Jóhanna Siguršardóttir, og ķ raun allir rįšherrarnir ķ rķkisstjórn.

Framganga žeirra hlżtur aš hafa afleišingar, ekki sķst ķ ljósi žess aš nś standa yfir réttarhöld yfir fyrrverandi forsętisrįšherra žjóšarinnar, Geir H. Haarde, fyrir, aš žvķ er viršist, minni sakir, en žessi rķkisstjórn hefur gerst sek um gagnvart ķslensku žjóšinni.

Ég krefst žess aš fjįrmįlarįšherra og forsętisrįšherra aš śtskżri hvernig žau ętla aš axla įbyrgš į žeim alvarlegu mistökum sem nś liggja fyrir.

Siguršur Kįri.


Lyfsešilsskyldu lyfin ķ undirheimunum

Ég og Birgir Įrmannsson, félagi minn ķ žingflokki Sjįlfstęšisflokksins, óskušum ķ dag eftir fundi ķ allsherjarnefnd Alžingis, en bįšir eigum viš sęti ķ nefndinni.

Įstęša žessarar beišni okkar er sś aš undanfarna daga hefur įtt sér staš slįandi umfjöllun ķ fjölmišlum, einkum ķ Kastljósi Rķkissjónvarpsins, žar sem varpaš er ljósi į žaš hversu mikiš magn lyfsešlisskyldra lyfja, ekki sķst morfķnlyfja og rķtalķns, er ķ umferš ķ undirheimum landsins žar sem žau ganga kaupum og sölum.

Undir venjulegum kringumstęšum er ešlilegt aš slķk mįl séu rędd ķ heilbrigšisnefnd žingsins.

Hins vegar eru nś komnar fram svo sterkar vķsbendingar um aš umfang lyfsešilsskyldra lyfja ķ umferš sé slķkt aš ekki verši einungis litiš į vandamįliš sem heilbrigšismįl heldur varši žaš ekki sķšur mįlasviš allsherjarnefndar.

Eins og kunnugt er fjallar allsherjarnefnd Alžingis mešal annars um mįl sem varša refsilöggjöfina, mešferš įvana- og fķkniefna, starfsemi lögreglunnar og mįlefni tollgęslunnar. 

Žar sem hugsanlegt er aš žeir sem bera įbyrgš į umfangi lyfsešilsskyldra lyfja ķ undirheimum landsins geti hafa bakaš sér refsiįbyrgš og aš tengsl geti veriš viš ašra brotastarfsemi óskušum viš eftir žvķ aš nefndin yrši kölluš saman til žess aš ręša m.a. umfang vandans og įstęšur hans, en ekki sķšur til žess aš fį śtskżringar į žvķ hvernig hęgt er aš bregšast viš honum meš įrangurrķkum hętti.

Viš óskušum eftir žvķ aš landlęknir yrši bošašur til fundarins, įsamt forsvarsmönnum SĮĮ, fķkniefnalögreglunnar og tollgęslunnar.

Vonandi skilar fundurinn einhverjum įrangri, enda ekki vanžörf į.

Siguršur Kįri.


Svarbréf rķkisstjórnar Ķslands til ESA

Įrni Pįll Įrnason, efnahags- og višskiptarįšherra, žarf aš śtskżra hvers vegna rķkisstjórn Ķslands įkvaš aš tefla ekki fram żtrustu vörnum ķslenska rķkisins ķ svarbréfi sķnu til Eftirlitsstofnunar EFTA (ESA), vegna Icesave-mįlsins sem kynnt var ķ Žjóšmenningarhśsinu į mįnudaginn.

Įstęšan er sś aš ķ svarbréfinu til ESA er ekki aš finna veigamikla mįlsįstęšu sem ķslenska rķkiš hefši getaš byggt vörn sķna į.

Til aš śtskżra žessa fullyršingu mķna nįnar er rétt aš rifja eftirfarandi upp.

Ummęli forseta Eftirlitsstofnunar EFTA (ESA)

Žann 26. maķ 2010 sendi ESA ķslenskum stjórnvöldum įminningarbréf vegna Icesave-mįlsins. Ķ įminningarbréfinu kemst stofnunin aš žeirri nišurstöšu aš ķslenska rķkiš sé skuldbundiš samkvęmt tilskipun ESB um innstęšutryggingar til žess aš tryggja greišslu į lįgmarkstryggingu, 20.887 evrum, til breskra og hollenskra sparifjįreigenda.

Skömmu eftir aš ESA hafši sent ķslenskum stjórnvöldum žetta įminningarbréf fagnaši EFTA 50 įra afmęli sķnu.

Ķ tilefni af žvķ var blįsiš til fundahalda ķ Reykjavķk žar sem Per Sanderud, forseti Eftirlitsstofnunar EFTA (ESA), lżsti mešal annars afstöšu sinni til Icesave-mįlsins meš mjög afdrįttarlausum hętti.

Hvarvetna kom fram ķ mįli hans aš hann teldi aš mįlstašur ķslenska rķkisins vęri meš žeim hętti aš ekkert fengi breytt žeirri nišurstöšu ESA sem lżst var ķ įminningarbréfinu.

Forseti eftirlitsstofnunarinnar lżsti žessari eindregnu afstöšu sinni opinberlega ķ Fréttablašinu hinn 25. jśnķ 2010, en žar sagši hann:

„Žaš er ljóst aš allt veltur į žvķ hvort Ķslendingar endurgreiši žessar 20.000 evrur į hvern innlįnsreikning. Fari svo erum viš reišubśin aš lįta mįliš nišur falla.“ Jafnframt sagši Per Sanderud ķ vištalinu:

„Fari žetta fyrir dómstólinn mun hann stašfesta aš Ķslendingum beri aš borga žessar 20.000 evrur og dómstóllinn mun fylgja žvķ eftir.“

Fyrirfram uppkvešinn dómur

Öllum sem lesa žessi ummęli forseta Eftirlitsstofnunar EFTA (ESA) mį vera ljóst aš ķ žeim felst mjög įkvešin og eindregin afstaša hans, og eftir atvikum žeirrar stofnunar sem hann er ķ forsvari fyrir, gegn hagsmunum og mįlstaš Ķslendinga ķ Icesave-mįlinu.

Ummęlin eru ķ žaš minnsta svo gildishlašin aš draga veršur ķ efa aš sį sem žau lét falla geti meš óhlutdręgum hętti tekiš afstöšu til žess deilumįls sem hann sjįlfur hefur nś til mešferšar.

Aš mķnu mati geršist forseti eftirlitsstofnunarinnar meš oršum sķnum sekur um aš kveša upp dóm ķ Icesave-mįlinu fyrirfram og įn žess aš hafa kynnt sér mįlstaš annars mįlsašilans, sem ķ žessu tilviki er ķslenska rķkiš.

Réttlįt mįlsmešferš

Sś grundvallarregla er ķ hįvegum höfš ķ öllum réttarrķkjum hins vestręna heims aš žeir sem ašild eiga aš réttarįgreiningi fyrir dómstólum eša eftirlitsstofnunum skuli eiga skilyršislausan rétt til réttlįtrar mįlsmešferšar. Skiptir žar ekki mįl hvort einstaklingur į ķ hlut, lögašili eša rķki.

Ķ meginreglunni um réttlįta mįlsmešferš felst ekki sķst aš ašilar mįls eigi ekki aš žurfa aš sęta žvķ aš dómari komist aš nišurstöšu sinni fyrirfram, heldur beri honum aš kynna sér mįlsįstęšur beggja mįlsašilanna įšur en hann śrskuršar eša dęmir um žann įgreining sem honum hefur veriš treyst til aš leysa.

Ekki veršur annaš séš en aš žessa grundvallarreglu hafi Per Sanderud, forseti Eftirlitsstofnunar EFTA (ESA), brotiš meš žeim ummęlum sem hér hafa veriš eftir honum höfš.

Ķ ljósi žeirra blasir viš aš hann er vanhęfur til žess aš skera śr žeim įgreiningi ķ Icesave-mįlinu sem nś er til mešferšar hjį žeirri eftirlitsstofnun sem hann er forseti fyrir enda mį meš réttu efast stórlega um óhlutdręgni hans ķ mįlinu.

Dómarinn vķki sęti

En į žessu er ekki byggt ķ žeirri vörn ķslenska rķkisins sem Įrni Pįll Įrnason, efnahags- og višskiptarįšherra, kynnti ķ Žjóšmenningarhśsinu.

Žar er žess af einhverjum įstęšum ekki krafist aš forseti eftirlitsstofnunarinnar vķki sęti og aš ašrir óhlutdręgir śrskuršarašilar verši fengnir til žess aš skera śr įgreiningnum.

Hér skal ekki lķtiš śr žvķ gert aš ķ svarbréfi sķnu til ESA eru röksemdir Ķslendinga ķ Icesave-mįlinu aš mörgu leyti skilmerkilega reifašar. Og žaš er sérstakt fagnašarefni aš žar geri nś ķslenska rķkisstjórnin röksemdir okkar sem böršumst gegn samžykkt Icesave-laganna aš sķnum.

En sś įkvöršun ķslenskra stjórnvalda aš lįta žaš yfir sig ganga aš nśverandi forseti Eftirlitsstofnunar EFTA (ESA) skuli śrskurša ķ svo grķšarlegu hagsmunamįli, žrįtt fyrir aš hafa komst aš nišurstöšu fyrirfram og lżst henni opinberlega yfir, er aš mķnu mati óskiljanleg.

Nś stendur upp į Įrna Pįl Įrnason og rķkisstjórn Ķslands aš śtskżra hvers vegna žess var ekki krafist af hįlfu ķslenska rķkisins aš dómarinn viki sęti.

Žęr śtskżringar verša ķslensk stjórnvöld aš fęra fram.

Höfundur er lögfręšingur og žingmašur Sjįlfstęšisflokksins.

Greinin birtist ķ Morgunblašinu ķ dag.


Telur Össur aš rķkisstjórnin hafi enn styrkt sig ķ sessi?

Žegar Atli Gķslason og Lilja Mósesdóttir sögšu sig śr žingflokki Vinstri gręnna lżsti Össur Skarphéšinsson, utanrķkisrįšherra, žvķ yfir aš brottför žeirra śr stjórnarlišinu styrkti rķkisstjórnina.

Ķ gęr fór Įsmundur Einar Dašason sömu leiš og Atli og Lilja.  Össur hlżtur aš vera žeirrar skošunar aš brotthvarf Įsmundar Einars styrki rķkisstjórnina enn frekar.

En aušvitaš er žaš ekki svo.

Rķkisstjórn Jóhönnu Siguršardóttur og Steingrķms J. Sigfśssonar hefur aldrei stašiš veikar og ķ rauninni er žaš svo aš lķf hennar hangir į blįžręši.  Hśn styšst einungis viš minnsta mögulega žingmeiri hluta 32 alžingismanna.  Hefši Žrįinn Bertelsson ekki gengiš til lišs viš rķkisstjórnina žegar hann yfirgaf Borgarahreyfinguna hefši rķkisstjórnin ekki meirihlutastušning į Alžingi.

Sś stašreynd aš rķkisstjórnin nżtur nś ašeins stušnings 32 alžingismanna žżšir ķ raun aš hver og einn žingmašur Samfylkingar og Vinstri gręnna hefur neitunarvald ķ öllum mįlum rķkisstjórnarinnar.

Žaš er afleit staša fyrir Jóhönnu og Steingrķm.  Ekki sķst ķ ljósi žeirra erfišu verkefna sem framundan eru og ekki sķšur vegna žess aš žingflokkur Vinstri gręnna logar enn ķ illdeilum sem ekki sér fyrir endann į.

Siguršur Kįri.


Hvenęr veršur kosiš?

Nišurstöšur žjóšaratkvęšagreišslunnar um Icesave liggja fyrir.  Ķ žrišja skiptiš hefur rķkisstjórn Jóhönnu Siguršardóttur og Steingrķms J. Sigfśssonar veriš gerš afturreka meš mįl sem žau hafa lagt ofurįherslu į aš fį samžykkt og lagt pólitķska framtķš sķna aš veši fyrir.

Žaš geršist fyrst žegar žau lögšu Svavarssamninginn fyrir Alžingi, įn žess aš hafa fyrir honum meirihlutastušning.  Žaš kom ķ ljós žegar žau voru gerš afturreka meš samninginn gegn eigin vilja.

Žaš geršist aftur žegar fólkiš ķ landinu hafnaši ķ žjóšaratkvęšagreišslu Icesave-samningnum sem Indriši H. Žorlįksson, fyrrverandi ašstošarmašur Steingrķms, landaši.  98% žeirra sem žįtt tóku greiddu atkvęši gegn žeim samningi.

Og nś hefur žjóšin ķ žrišja skiptiš gert rķkisstjórnina afturreka ķ Icesave-mįlinu og hafnaš meš afgerandi hętti lögum sem žau lögšu fram į Alžingi, böršust fyrir og samžykktu.

Vandi Jóhönnu og Steingrķms

Forsętisrįšherra žjóšarinnar og fjįrmįlarįšherranum hafa veriš mislagšar hendur um flest.  Žaš finna heimilin og fyrirtękin ķ landinu į eigin skinni į degi hverjum. 

Nišurstöšur žjóšaratkvęšagreišslunnar er ašeins enn ein birtingarmynd žess vanda sem rķkisstjórnin į viš aš etja.  Rķkisstjórnin hefur sżnt aš hśn er ófęr um aš leysa žau verkefni sem henni hafa veriš falin. 

Žaš sjį allir.

En vandi rķkisstjórnarinnar er vķštękari.  Hann snżr ekki einungis aš ķslensku žjóšinni heldur nęr hann ekki sķšur śt fyrir landssteinana.

Hvernig er til dęmis hęgt aš ętlast til žess aš rįšamenn annarra žjóša sem viš eigum ķ samskiptum og samningavišręšum viš, svo sem um ašild Ķslands aš Evrópusambandinu, geti tekiš žessa rķkisstjórn Ķslands alvarlega og tekiš mark į yfirlżsingum hennar žegar stašfest er aš hśn nżtur ekki stušnings eigin žjóšar og logar auk žess ķ innbyršis įtökum?

Og hversu trśveršugt er aš fela Jóhönnu og Steingrķmi, eftir allt sem į undan hefur gengiš, žaš verkefni aš taka til varna fyrir Ķslands hönd ķ hugsanlegum mįlaferlum viš Breta og Hollendinga og halda ķ žeim fram mįlstaš sem žau hafa fram til žessa ekki haft neina einustu sannfęringu fyrir og lögšu meira aš segja til aš viš Ķslendingar tękjum į okkur 500 milljarša króna ólögvarša kröfu frekar en aš lįta reyna į réttarstöšu okkar?  Myndi žaš ekki žjóna hagsmunum ķslensku žjóšarinnar betur aš fela öšrum žetta verkefni?

Žaš blasir viš aš nś ber žessu įgęta fólki skylda til aš horfast ķ augu viš veruleikann žį stöšu sem žaš er komiš ķ.  Rķkisstjórnin getur ekki setiš og lįtiš eins og ekkert hafi ķ skorist.  Henni ber aš boša nś žegar til kosninga ķ landinu.

Gjį milli žings og žjóšar

En krafan um kosningar snżr ekki bara aš rķkisstjórninni.  Hśn snżr aš einnig aš Alžingi.  Drjśgur meirihluti alžingismanna greiddi atkvęši sitt meš Icesave-lögunum.  Žjóšin hafnaši žeim hins vegar meš afgerandi hętti.  Žaš sżnir aš gjį hefur myndast milli žings og žjóšar.  Žį gjį žarf aš brśa og Alžingi žarf aš endurheimta žaš traust sem naušsynlegt er og augljóslega skortir.  Žaš veršur ašeins gert ķ almennum žingkosningum.

Kjósa žarf um framtķšina

Ķ sķšustu alžingiskosningum var kosiš um fortķšina.  Nś žarf žjóšin aš horfa fram veginn.  Stjórnmįlaflokkarnir žurfa aš leggja fyrir žjóšina žį stefnu sem žeir vilja byggja endurreisn žessa samfélags į til framtķšar og gefa henni tękifęri til aš kjósa um framtķšina og įkveša hvert skal stefna.

Jóhanna Siguršardóttir, forsętisrįšherra, fer meš žingrofsréttinn.  Nś skuldar hśn žjóšinni svör viš žvķ hvenęr hśn hyggst óska lausnar fyrir sig og rįšuneyti sitt og hvernęr veršur kosiš til Alžingis?

Höfundur er žingmašur Sjįlfstęšisflokksins.

Greinin birtist ķ Morgunblašinu ķ dag.

Siguršur Kįri.


Vantrausti lżst į rķkisstjórnina og kosninga kafist

Žingflokkur Sjįlfstęšisflokksins lagši ķ dag fram tillögu um vantraust į rķkisstjórn Jóhönnu Siguršardóttur og krefst žess aš efnt verši til alžingiskosninga.

Vantrauststillöguna rökstyšjum viš meš eftirfarandi hętti:  

Sjįlfstęšisflokkurinn lagši į alžingi ķ dag fram tillögu um vantraust į rķkisstjórnina. Žess er krafist aš žing verši rofiš 11. maķ og bošaš verši til kosninga hiš fyrsta.

Algjör stöšnun rķkir ķ  atvinnu- og efnahagsmįlum žjóšarinnar.  Rķkisstjórn Jóhönnu Siguršardóttir er ófęr um aš leysa žau verkefni sem henni hafa veriš falin ķ stóru jafnt sem smįu.  Nišurstaša žjóšaratkvęša-greišslunnar um lišna helgi er ašeins enn ein birtingarmynd žess vanda sem rķkisstjórnin į viš aš etja.

Viš slķkar ašstęšur og meš hagsmuni ķslensku žjóšarinnar aš leišarljósi ber Jóhönnu Siguršardóttur, forsętisrįšherra, aš bišjast lausnar fyrir sig og rįšuneyti sitt og efna til alžingiskosninga. 

Nišurstaša žjóšaratkvęšagreišslu lišinnar helgi snżr ekki einungis aš rķkisstjórninni heldur einnig aš alžingi.  Drjśgur meiri hluti alžingismanna studdi samningana meš atkvęši sķnu en žjóšin hafnaši žeim ķ almennum kosningum.  Viš slķkar ašstęšur er naušsynlegt fyrir alžingismenn aš sękja sér nżtt umboš hjį žjóšinni og slķkt veršur ašeins gert meš almennum žingkosningum.  Slķkt skref af hįlfu alžingis er mikilvęgt til žess aš skapa aukiš traust į milli žings og žjóšar.

Lykillinn aš višreisn landsins er sį aš skapa veršmęti.  Žaš žarf aš greiša fyrir innlendri og erlendri fjįrfestingu og sį fręjum fyrir uppskeru sem skilar sér ķ atvinnu į nęstu įrum. Ķslenska žjóšin žarf sįrlega į hagvexti aš halda svo skapa megi störf handa žeim žśsundum Ķslendinga sem nś ganga um atvinnulausir.  Rķkisstjórnin hefur reynst óhęf til žess aš leysa žessi verkefni.  Sś stöšnun sem hśn ber įbyrgš į og lżsa mį sem almennu įtaki hennar gegn atvinnuuppbyggingu ķ landinu, hefur valdiš grķšarlegu tjóni sem einungis mun aukast aš óbreyttu. 

Listinn į žessu sviši er langur. Óvissa ķ rekstarumhverfi og fjandsamleg afstaša gagnvart fjįrfestingum, auknir skattar og įlögur, skuldavandi heimila og fyrirtękja višvarandi og landflótti vegna atvinnuleysis. Į mešan fólk flżr land ķ leit aš vinnu hafa Ķslandi bošist fjölmörg  tękifęri til atvinnusköpunar frį erlendum fjįrfestum. Žau verkefni hafa ekki hugnast rķkisstjórninni.

Įkvaršanir viršast teknar eftir gešžótta en ekki eftir stefnu eša žörfum žjóšarinnar.  Rķkisstjórnin hefur hvaš eftir annaš žvęlst fyrir naušsynlegri atvinnuuppbyggingu į ólķkum stigum stjórnsżslu og engu skiptir einstaka rįšherra žótt žeir séu dęmdir fyrir žessar frįleitu tilraunir sķnar.

Žessi rķkisstjórn hefur engan vilja til samstarfs, hvorki viš ašila vinnumarkašarins né į hinu pólitķska sviši. Berlega kom ķ ljós žegar įkvöršun var tekin į fundi Noršur-Atlantshafsrįšsins um aš taka yfir hernašarašgeršir ķ Lķbżu, aš samrįš er ekki haft milli flokkanna um mikilvęgar įkvaršanir.   Öll sś orka sem fara į ķ aš vinna žjóšinni gagn fer ķ innanflokksįtök. Stjórnarflokkarnir eru jafnvel ósammįla um žau mįl sem žeir sjįlfir leggja fram į Alžingi. Umsókn Ķslands aš Evrópusambandinu, fyrningarleiš ķ sjįvarśtvegi og  fjįrlög hafa oršiš aš deiluefni bęši innan stjórnarflokkanna og į milli žeirra.

Einn stjórnmįlaflokkur, Samfylkingin,  hefur sett endurreisn landsins ķ gķslingu ķ einstrengingslegum tilraunum sķnum til aš žvinga žjóšina ķ Evrópusambandiš - studd af vinstri gręnum sem viršast lįta sér vel lķka - žrįtt fyrir stefnu flokksins ķ ašra įtt. Augljóst er, aš ašild aš ESB er ķ andstöšu viš meginžorra žjóšarinnar og ašildarferliš einungis til žess falliš aš auka enn frekar į sundrungu og erfišleika hennar. 

Grunngildi og lög hafa veriš virt aš vettugi hjį stjórnarflokkunum.  Forsętisrįšherra hefur brotiš jafnréttislög og umhverfisrįšherra var dęmdur fyrir lögbrot ķ tengslum viš ašalskipulag Flóahrepps. Žį voru fyrstu almennu kosningarnar sem dęmdar voru ógildar haldnar į vakt žessarar rķkisstjórnar og ķ framhaldi snišgekk hśn nišurstöšu Hęstaréttar Ķslands. 

Rķkisstjórnina skortir stušning og traust fólksins ķ landinu. Hśn forgangsrašar ekki ķ žįgu Ķslendinga, skortir framtķšarsżn og skilning į žvķ aš ķ mannauši žjóšarinnar felast veršmętin.

Hagsmunir žjóšarinnar krefjast žess aš bošaš verši til kosninga hiš fyrsta.

Siguršur Kįri.


Nei

Ég mun segja nei ķ žjóšaratkvęšagreišslunni um Icesave.

Žegar greidd voru atkvęši um mįliš į Alžingi sagši ég lķka nei og skošun mķn hefur ekki breyst.

Kjarni Icesave-mįlsins er sį aš ķslenska rķkinu ber engin skylda lögum samkvęmt til žess aš gangast ķ įbyrgšir fyrir kröfum Breta og Hollendinga.

Um žaš eru allir lögfręšingar sammįla, meira aš segja žeir sem vilja segja jį.

Og fyrst okkur ber engin skylda til žess aš įbyrgjast žessar kröfur, hvers vegna ęttum viš aš gera žaš?

Viš žį sem óttast įhęttuna af žvķ aš dómstólar skeri śr um įrgreininginn milli Ķslendinga, Breta og Hollendinga vil ég segja žetta:

Žeir sem helst žurfa aš óttast nišurstöšu dómstóla ķ Icesave-mįlinu eru Bretar og Hollendingar, ekki Ķslendingar.

Heldur einhver aš žjóš eins og Bretar, sem hikušu ekki viš aš beita Ķslendinga, bandalagsžjóš sķna ķ NATÓ, hryšjuverkalögum, myndu hika viš žaš aš draga okkur fyrir dómstóla ef žeir teldu sig eiga möguleika į sigri ķ slķku dómsmįli?

Aušvitaš ekki.

Bretar vęru fyrir löngu bśnir aš draga Ķslendinga fyrir dómstóla ef žeir teldu sig eiga žangaš eitthvaš erindi og teldu sig hafa eitthvaš ,,case" gegn okkur.

Žaš aš Bretar hafi ekki dregiš okkur fyrir dómstóla segir allt sem segja žarf.

Ég segi nei.

Siguršur Kįri.


Hvar eru myndirnar af Jóhönnu og Steingrķmi?

Ég hef fylgst nokkuš spenntur meš auglżsingum Įfram-hópsins sem berst fyrir žvķ aš Icesave-lögin verši samžykkt ķ žjóšaratkvęšagreišslunni į laugardaginn.

Žaš skal skżrt tekiš fram aš ég tilheyri ekki žeim hópi og styš ekki žann mįlstaš sem hann berst fyrir.

Ķ yfirgripsmikilli auglżsingaherferš Įfram-hópsins hefur žeirri žekktu įróšursherferš veriš beitt aš birta myndir af fólki sem styšur samžykkt laganna.

Reyndar hafa įróšursmeistarar hópsins bryddaš upp į žeirri vafasömu nżjung aš birta myndir af kjörnum fulltrśum Sjįlfstęšisflokksins, įn žess aš hafa fyrir žvķ aš spyrja žį kurteisislega leyfis.

Allir sjį hver tilgangurinn meš slķkum myndbirtingum er, žó efast megi um hversu vöndušum mešölum er žar beitt.

Ķ auglżsingaflóši Įfram-hópsins hefur eitt vakiš sérstaka athygli mķna, aš undanskyldum hįkarlinum.

Af einhverjum įstęšum hefur Įfram-hópurinn enn ekki séš įstęšu til aš birta myndir af žeim sem lögšu Icesave-frumvarpiš fram, böršust fyrir žvķ og hafa mesta pólitķska hagsmuni af žvķ aš lögin verši samžykkt žjóšaratkvęšagreišslunni.

Žaš eru rįšherrar nśverandi rķkisstjórnar og žingmenn Samfylkingar og Vinstri gręnna.

Hvers vegna birtir Įfram-hópurinn ekki myndir af Jóhönnu Siguršardóttur, forsętisrįšherra, og Steingrķmi J. Sigfśssyni, fjįrmįlarįšherra, ķ auglżsingum sķnum?

Ég efast um aš Įrni Pįll Įrnason, efnahags- og višskiptarįšherra, hefši mikiš į móti žvķ aš fį aš birtast ķ einni auglżsingu eša tveimur, vęri stemming fyrir žvķ.

Getur veriš aš įstęšan sé sś aš Įfram-hópurinn telur aš žaš skaši mįlstašinn aš birta myndir af žessu įgęta fólki?

Siguršur Kįri.


Stjórnleysi

Žaš rķkir stjórnleysi og stjórnmįlakreppa į Ķslandi.

Žegar Jóhanna Siguršardóttir tók viš embętti forsętisrįšherra var sagt aš rómašir verkstjórnarhęfileikar hennar myndu koma aš góšum notum viš erfišar ašstęšur ķ kjölfar efnahagshruns.

Nś tveimur įrum sķšar hefur komiš ķ ljós aš verkstjórinn er ekki starfi sķnum vaxinn og geta Jóhönnu til aš stżra žjóšarskśtunni stórlega ofmetin.

Žar nęgir einungis aš lķta til sķšustu daga ķ lķfi žessarar rķkisstjórnar.  Óhętt er aš segja aš žeir hafa ekki veriš neinn dans į rósum.

Raunar hefur rķkisstjórninni veriš mislagšar hendur allt frį žvķ aš hśn tók viš.

En žaš hefur veriš beinlķnis įtakanlegt aš fylgjast meš rķkisstjórn Jóhönnu sķšustu 10 daga eša svo.

1. Ķ byrjun sķšustu viku missti rķkisstjórnin tvo žingmenn, žau Lilju Mósesdóttur og Atla Gķslason, fyrir borš. Žvķ haldiš fram aš žaš styrkti rķkisstjórnina.

2. Ķ kjölfariš komst kęrunefnd jafnréttismįla aš žvķ aš Jóhanna Siguršardóttir hefši brotiš jafnréttislög. Stušningsmenn hennar hafa reyndar reynt aš gera lķtiš śr žvķ og reynt af veikum mętti aš sannfęra almenning um aš um ,,faglegt lögbrot" hafi veriš aš ręša.

3. Jón Bjarnason, sjįvarśtvegs- og landbśnašarrįšherra, lżsti andstöšu viš frumvarp eigin rķkisstjórnar um breytingar į stjórnarrįšinu og Ögmundur Jónasson, innanrķkisrįšherra, gerši alvarlega fyrirvara frumvarpiš.

4. Stjórnlagarįši var komiš į fót meš minnihluta atkvęša žingmanna og įn stušnings forseta Alžingis, Įstu Ragnheišar Jóhannesdóttur, og tveggja rįšherra ķ rķkisstjórninni, Jóns Bjarnasonar og Ögmundar Jónassonar.

5. Rķkisstjórnin festi gjaldeyrishöft ķ sessi til įrsins 2015, viš litlar vinsęldir, og rammaši žar inn vantrś sķna į eigin hagkerfi.

6. Vinstri gręnir komust į lista hinna viljugu og stašföstu vegna hernašarašgeršanna ķ Lķbķu, fyrir tilstušlan Össurar Skarphéšinssonar, utanrķkisrįšherra.

Žęr ašgeršir styšur Össur, en Steingrķmur J. Sigfśsson, fjįrmįlarįšherra, og félagar hans ķ Vinstri gręnum ekki og segjast nś ekki hafa veriš spuršur įlits.

Fyrir utanaškomandi viršist sem utanrķkisrįšherrann sé  ķ annarri rķkisstjórn en fjįrmįlarįšherrann.  Og sjįvarśtvegsrįšherrann er upp į kant viš žį bįša!

7. Heilbrigšiskerfiš er ķ uppnįmi, žar sem samningar sérfręšilękna eru aš renna śt og ekkert sem bendir til žess aš viš žį verši samiš.

8. Og Samtök atvinnulķfsins gįfust upp į rķkisstjórninni og kjarasamningar į almennum vinnumarkaši eru upp ķ loft.

Svona voru sķšustu dagar ķ lķfi žessarar rķkisstjórnar og hefur žį ekkert veriš minnst į žaš aš hér ganga 14 žśsund manns atvinnulausir, fyrir utan žį sem flśiš hafa land, hagvöxtur er enginn, skuldavandi heimilanna viršist višvarandi og svo mętti lengi telja.

Vera kann aš Össur Skarphéšinsson, utanrķkisrįšherra, sitji fastur viš sinn keip og haldi žvķ fram aš allt žetta hafi styrkt rķkisstjórnina.

Viš öšrum blasir viš aš žaš rķkir algjört stjórnleysi ķ landinu.

Ķ óundirbśnum fyrirspurnartķma til rįšherra į Alžingi ķ gęr lżsti ég žessari skošun minni viš sjįlfan verkstjórann, Jóhönnu Siguršardóttur forsętisrįšherra.

Ég baš hana śtskżra fyrir mér, vęri hśn mér ósammįla, hvaš fęlist ķ hugtakinu ,,stjórnleysi" ef ofangreint gerši žaš ekki.

Ég fékk žau svör frį forsętisrįšherranum aš hér rķkti ekkert stjórnleysi.  Rķkisstjórnin hefši nįš grķšarlegum įrangri og aš allt vęri į réttri leiš.

Mér varš žvķ ekki aš ósk minni um aš fį skżringu į hugtakinu ,,stjórnleysi".

En Jóhönnu tókst ljómandi vel aš śtskżra fyrir mér hugtakiš ,,fullkomin afneitun".

Siguršur Kįri.


Nęsta sķša »

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband